Šljiva je voćka koja potječe iz Europe i Azije, ali se sada uzgaja u cijelom svijetu. Postoji nekoliko vrsta šljiva, a najbitnija za hrvatske voćnjake je upravo šljiva Bistrica. U Hrvatskoj su idealni ekološki uvjeti i samim time kakvoća plodova za uzgoj šljiva. Hrvatska je uz Francusku i Italiju jedina država u Europi koja ima idealan položaj i ekološke uvjete za proizvodnju kontinentalnog, mediteranskog i suptropskog voća. Francuska i Italija su te prednosti iskoristile, dok je Hrvatska daleko iza njih.

Šljiva Bistrica koja je bila najzastupljenija voćka kod hrvatskih voćara danas je neopravdano zapuštena zbog virusa šarke i šljivine osice. U nasadima diljem Hrvatske ima tipova koji su otporni ili tolerantni na virus šarke. To je idealan temelj za razna istraživanja i radove kojima bi se ova vrsta šljive vratila u sve voćnjake. Kontinentalni dio Hrvatske je najbolji za uzgoj ove sorte, a u narodu postoje različiti nazivi,  to nam ukazuje da je autohtona hrvatska sorta. 

Osim što su ukusne i slatke, šljive su i bogate hranjivim tvarima poput vlakana, vitamina C i K, te mineralima poput kalija i bakra. Ova voćka se može konzumirati svježa, sušena ili preradom u razne proizvode. Osim svježih, sušene šljive se često koriste kao zdrava grickalica. Sadrže visok udio vlakana i prirodnog šećera te su dobar izvor vitamina i minerala. Šljivovica rakija je također jedan od proizvoda koji se proizvodi od fermentiranih šljiva i može imati različite koncentracije alkohola. Ovo je popularno piće u mnogim zemljama Balkana.  Još jedan od popularnih proizvoda je i džem od šljiva koji se često koristi kao namaz za kruh ili kao dodatak slasticama poput palačinki i kolača. Osim što je ukusan, džem od šljiva također može biti dobar izvor vlakana i vitamina C.

Uz ove proizvode, šljive se također često koriste u raznim receptima, poput kolača, sladoleda i umaka. Također su često sastojak u mnogim kuhinjama svijeta.